Ćuprija kroz istoriju
Oblast Ćuprije je bila nastanjena još u kameno doba. O tome govore praistorijska nalazišta u okolini Ćuprije.
U gvozdeno doba nastanjivali su je Tračani, u ravničarskom delu pleme Mezi, a u planinskom Tribali. U IV veku Tračani su se povukli u planinske predele, a oblast Morave naselili su Kelti. Njihova vladavina nije dugo trajala, jer su se na zapadu Balkanskog poluostrva pojavili Rimljani.
Rimska vladavina
Oko 15.g. p.n.e. Rimljani su zauzeli oblast Morave. Sa sobom su doneli svoju kulturu i civilizaciju. Ćuprija je u to doba bila prilično naseljena i bila je najvažnije rimsko naselje Horreum Margi na putu Viminacijum-Naissus (Kostolac-Niš). Takođe je bila i najveće gradsko naselje Gornje Mezije, ali najveću važnost je imala što se nalazila na mestu gde je bio glavni prelaz preko Morave, gde su Rimljani imali zidani most. Huni su u V veku srušili Horreum Margi, a 100 godina kasnije, obnovio ga je Justijan I. Ravno se prvi put pominje sredinom XII veka. Arnold iz Libeka (koji je opisao put Henriha Lava), idući za svetu zemlju 1172.godine, pominje se Ravno, pod imenom Rabnel-Rabenelle. Kasnije se opet pominje 1183.godine, kada je Fridriha Barbarosu s krstašina ovde dočekalo izaslanstvo Nemanjino. U drugoj četvrtini XIII veka, Ravno su pregazili Tatari.
Turska vladavina
Za vreme turske vladavine, Ćuprija je bila palanka, stanica na Carigradskom putu i prenoćište za odmor putnika. Za vreme vojnog pohoda Sulejmana Veličanstvenog (1521-66), sa privremenim pontonskim mostom na Moravi, naselje se javlja kao grad Morava. Od druge polovine 17.veka Mehmed-paša Ćuprilić, podigao je stalni most Ćupriju, kada je i grad dobio sadašnje ime. U XVI i XVII veku, Ćuprija je i pristanište na Velikoj Moravi. Postoje dokazi da se Moravom brodilo do početka XIX veka.
Rimska vladavina
Oko 15.g. p.n.e. Rimljani su zauzeli oblast Morave. Sa sobom su doneli svoju kulturu i civilizaciju. Ćuprija je u to doba bila prilično naseljena i bila je najvažnije rimsko naselje Horreum Margi na putu Viminacijum-Naissus (Kostolac-Niš). Takođe je bila i najveće gradsko naselje Gornje Mezije, ali najveću važnost je imala što se nalazila na mestu gde je bio glavni prelaz preko Morave, gde su Rimljani imali zidani most. Huni su u V veku srušili Horreum Margi, a 100 godina kasnije, obnovio ga je Justijan I. Ravno se prvi put pominje sredinom XII veka. Arnold iz Libeka (koji je opisao put Henriha Lava), idući za svetu zemlju 1172.godine, pominje se Ravno, pod imenom Rabnel-Rabenelle. Kasnije se opet pominje 1183.godine, kada je Fridriha Barbarosu s krstašina ovde dočekalo izaslanstvo Nemanjino. U drugoj četvrtini XIII veka, Ravno su pregazili Tatari.
Turska vladavina
Za vreme turske vladavine, Ćuprija je bila palanka, stanica na Carigradskom putu i prenoćište za odmor putnika. Za vreme vojnog pohoda Sulejmana Veličanstvenog (1521-66), sa privremenim pontonskim mostom na Moravi, naselje se javlja kao grad Morava. Od druge polovine 17.veka Mehmed-paša Ćuprilić, podigao je stalni most Ćupriju, kada je i grad dobio sadašnje ime. U XVI i XVII veku, Ćuprija je i pristanište na Velikoj Moravi. Postoje dokazi da se Moravom brodilo do početka XIX veka.
Pregledaj arhivu
| Ne | Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 |

Rss
Atom
Facebook
Myspace
Google
Win Live Favorites
del.icio.us
Digg








